Istorijat

Pomorska istorija ovog podrucja I svijeta odvijala se I odrzavala na njen rad. Luka je bila svjedok i ucesnik u razvoju podrucja i pomorske privrede uopste. I danas, u savremenom svijetu velikih i sofisticiranih brodova, Luka se bori za svoju trzisnu poziciju. Njeni potencijali i strateski razvoj usmjereni su ka putnickom prevozu, brodovima za krstarenje i nautickom turizmu.Najznacajniji period i datumi u istoriji luke Kotor su: Druga polovina 12. Vijeka Kotor se spominje kao luka u istorijskim dokumentima. Sredina 19. Vijeka Funkcionise redovan putnicki saobracaj parobrodima izmedju Kotora i drugih luka na Jadranu. Kraj 19. Vijeka Funkcionise redovan lokalni pomorski saobracaj u Boki izmedju Kotora i Herceg Novog. 1966. Izgradnja Jadranske magistrale umanjuje znacaj Luke Kotor u saobracaju medju lukama istocnog Jadrana. 1967. Ukinuta posljednja redovna linija izmedju Kotora i Jadranskih luka, nakon 75 godina redovnog saobracaja. Pocetak 70-tih godina U Kotorsku luku pocinju da svracaju prvi nauticki turisti sa jahtama.Luku Kotor pocinju da posjecuju i prvi veci brodovi za krstarenje. 1979. Katastrofalni zemljotres znatno ostecuje luku. 1980-1982. Rekonstrukcija obale u luci. Duzina operativne obale se povecava za oko 50m. 1984. Odlukom SIV Luka Kotor dobija status luke za medjunarodni saobracaj. 1992. Luka dobija stalni medjunarodni granicni prelaz. 1992-1997. Poremecaji u politickim i ekonomskom-finansijskim okvirima onemogucava ostvarenje razvojnih planova Luke. Luka zavrsava i fazu transformacije i u programima se orjentise ka nautickom turizmu i prihvatu brodova za krstarenje. 1997. Luka ozivljava aktivnosti kroz prihvat kako teretnih tako i putnickih brodova. Najcesci vjetrovi su jugoistocni koji donosi kisu i sjeverni koji je suv. Olujni vjetrovi su prava rijetkost. Valovi rijetko prelaze visinu od 50cm, a razlika plime i oseke se krece od 30 do 60 cm. Duz operativne obale u pravcu sjevero-zapada postoji morska struja koja nije toliko jaka da bi predstavljala problem vezanim brodovima.